...
TRENUTNO19:10 - 19:20Vredi pročitati

Društvo

Dva ista plemenska pola

04.10.2021.

Ova planeta u svakom smislu ima dva pola koja nikada nisu bila dalja. Raspolovili smo se kao društvo i udaljili jedni od drugih po gotovo svakom iole bitnom stavu - klima, imigracija, izbeglice, rasizam - štagod ti padne na pamet. Zaglavili smo se u sopstvenim filter mehurićima. Ova polarizacija je postala toliko ekstremna, da ne samo da imamo različita mišljenja, već i verujemo u "alternativne činjenice". Svet je podeljen na crno i belo, levo i desno, za i protiv - a između njih postoji zevajući ponor ispunjen prezirom, zanemarivanjem i nepoštovanjem.

.

Virtuelni rovovi su se proširili u dnevne sobe putem televizije, gde su algoritmi hejta našli savršeno gnezdo u neprestanoj potrazi televizije za gledanošću. Svake večeri emisije su pune takozvanih stručnjaka i formalnim ispunjavanjem dva suprotna stava. Glave koje govore, pažljivo odabrane zbog nemogućnosti da se oko bilo čega dogovore. Kanal za kanalom, partizanska svađa bez pravog moderatora prolazi kao "javna rasprava". A, taj, rat plemenskih mišljenja, ne zaostaje ni u drugim medijima. Novine širom sveta pune su kolumni koje lamentiraju nad nepremostivim ideološkim podelama. Naslovi poput "Podeljene demokratije" i "Politika borbenih klubova" stoje na policama lokalnih knjižara. Tačni naslovi mogu se razlikovati, ali njihove poruke su iste: čovečanstvo nikada nije bilo toliko podeljeno, oko toliko stvari.

Zar nije to već dosadno? Konstantno slušanje o tome kako smo podeljeni, bez ulaska u razloge. Bez da se zagrebe po površini i pronađu načini eventualnog premošćavanja.

Prošla, 2020. godina, pokazala nam je stepen globalne polarizacije. Ali 2020. je učinila više od toga - naučila nas je i da ova podela ima potencijal da bude neverovatno opasna. Naša podela oko pandemije doprinela je brojki od nekoliko hiljada smrtnih slučajeva, jer nismo sposobni da se zajedno sučimo sa kovidom i posledicama, a nošenje maski i vakcinacija postali su predmet političkih izjava. Podela oko reči genocid dovela je do niza novih nacionalno inspirisanih zločina i dodatnih razdora. Sukobi oko političkih razmirica dovode do podmetanja bombi novinarima i svakodnevnih pretnji pojedinim medijima.

polarizacija3 jpeg

S obzirom na to koliko je naša podela pogubna - a naglašavamo "naša" jer svi tome doprinosimo - moramo se svi potruditi da je razumemo, objašnjava sociološkinja Angelina Popović.

"Društvo je danas izuzetno polarizovano, samim tim što kod svakog od nas, posebno u mojoj generaciji, dolazi do ideja o tome kako mladi ne žele više da prate politiku i ne žele više da se uključuju u diskusije. Tako dolazimo do toga da ostajemo na svojim stranama, dolazimo do toga da izbegavamo dijaloge i do toga da se ne uključujemo u neke vrlo vrlo bitne diskusije za naše društvo", objašnjava ona.

"Ovo svakako nije produkt samo našeg društva, nego društva na globalnom nivou. Sve se to dešava u sprezi sa internetom koji je danas toliko ušao ušao u naše živote. Algoritmi koji su napravljeni na društvenim mrežama upravo podstiču ovaj vid polarizacije. Želja za isticanjem svog mišljenja i preferenci nekako je upisana u ljudski DNK, ali samim tim mora da postoji i edukacija oko toga šta je u redu, a šta nije u redu napisati", dodaje Angelina.

polarizacija2 jpeg

Sa jedne strane, veliki broj osoba ima problem sa slobodnim kretanjem migranata, dok istim osobama sa druge strane ne smeta činjenica da se sopstvena rodbina i prijatelji otisnu u svet za boljim životom. Živimo u vreme u kojem, sa jedne strane, imamo ponovni uspon popularnosti ekstremne desnice, dok sa druge strane liberalne ideje imaju sve veći problem da opstanu u svakodnevnom životu.

Sve to možeš naći u istom internet miksu. Nedavni slučajevi tuče na između Nju ejdž i eko četnika na Aveniji mimova u Novom Sadu, kao i napad na Daška Milinovića, samo nas upozoravaju da se polarizacija sa interneta preliva u stvarni svet i da je vreme da se suočimo sa posledicama, priča internet preduzetnica Martina Anđelković.

"Polarizacija korisnika na društvenim mrežama je po mojoj slobodnoj proceni dostigla svoje istorijske visine. Ne bih da zvučim previše dramatično, jer pričam isključivo o ponašanju na internetu, odnosno, društvenim mrežama. To ponašanje se rasplamsavalo i rasplamsava se, a dostiglo je svoj pik prošle godine u toku lokdauna. Velikom broj aktera polarizacija zapravo i nije vidljiva i to ne na prvu, zato što prave oko sebe zaštićene balone, odnosno vakuume, koji su zapravo krugovi istomišljenika i ne dozvoljavaju bilo koji argument protiv njihovog stava. A ti istomišljenici se hrane sadržajem koji im odgovara i često odbijaju da kritički nastupe", priča Martina.

"Postoji ta iskonska potreba ljudi da budu deo nekog plemena, odnosno da negde pripadaju. Iz te želje dolazi do zauzimanja i ispoljavanja ekstremnih stavova, bez razmišljanja o širem uticaju tih stavova i bez razmišljanja o posledicama zbog izgovorenih reči. Internet je za te ljude idealan poligon jer mogu nastupiti skroz anonimno i pred velikim brojem ljudi. Samim tim što imaju veliku publiku, to ih dodatno loži da izražavaju svoje stavove", dodaje Martina.

mediji jpg

Istovremeno, društvene mreže žive u sprezi sa tradicionalnim medijima. Brojka od skoro 20.000 novinskih tekstova s elementima agresivne komunikacije, govora mržnje i senzacionalizma – zabrinjava. Činjenica da je taj broj tekstova, preciznije 19.964, objavljen u periodu od samo mesec dana, trebalo bi da zabrine još više.

Do ovih podataka došao je Centar za profesionalizaciju medija i medijsku pismenost nakon istraživanja "Komunikativna agresija u Srbiji 2019", koje je sprovedeno u periodu od 15. septembra do 15. oktobra iste godine.

Autori tog istraživanja ističu da veći stepen agresije u društvu podstiče medijska scena, koja je standardizovala i normirala agresivnu komunikaciju. Svakodnevna izloženost ekstremnim i senzacionalističkim narativima u medijima vremenom dovodi do toga da i ti i ja postajemo naviknuti na agresivnu komunikaciju. Protiv takve prakse godinama se bori novinarka Jovana Gligorijević.

"Što se tiče novinara i kako bi oni to mogli da spreče, mislim da oni to, barem oni koji pridaju pažnju ovakvim pojavama i ne žele to da rade. Uopšte osvrtanje na pojave i stavove oko toga šta je ko obukao i kako se ko ponašao prosto dobijaju na čitanosti, zato što su to informacije na nivou trača iz komšiluka, a znamo da se u komšiluku najviše tračari. Kada bi mediji prestali da ponavljaju šta je ko obukao na Met gali, na primer, ili ko se pojavio u ravnoj obući na crvenom tepihu u Kanu ili šta su radili Ben Aflek i Dženifer Lopez na jahti, koliko se on sada ugojio ili izgleda smoreno - prosto ne bi imali onaj saobraćaj koji imaju. Tako da se to svakako neće desiti, jer nema ni volje ni razloga prosto da to nestane", kaže Jovana.

To ne znači da su mladi podložni toj polarizaciji, dodaje ona.

"Kada je reč o mladim ljudima, mislim da zapravo mladi ljudi uopšte nisu oni koji ovu vrstu hejta, o kojoj pričamo, perpetuiraju na društvenim mrežama. To mislim jer imamo ono viralno okej bumeri i zato što se nazivanje ljudi koji čak i ne pripadaju generaciji bejbibumera - bumerima, kada iznose ovakve stavove, dosta raširilo. Danas ćete na društvenim mrežama videti da tu etiketu bumer dobijaju upravo ljudi koji komentarišu da li muškarac treba da pije gusti sok na prvom dejtu, ko treba da plati račun u kafani, da li su moguća muško-ženska prijateljstva i sve te stvari i teme koje, iz mog dubokog uverenja, ljudi na društvene mreže stavljaju da bi skupili lajkove. Mislim da to što su korisnici društvenih mreža mlađi, to su otporniji na te pojave, tako da su zapravo mladi oni koji će tome stati na put, ali pod uslovom da ne postanu i sami takvi kada dođu u neke zrelije godine", zaključuje Jovana.

polarizacija jpeg

Tokom svojih osamdesetak godina na Zemlji, prosečan čovek provešće otprilike 12 godina gledajući televiziju i osam godina na društvenim mrežama. To je u proseku 20 godina koje će nam otići na gledanje u ekran – godine koje igraju ključnu ulogu u oblikovanju našeg pogleda na svet. To dobro znaju lobisti, marketinške kuće i svi Instagram profili za prodaju nečega. Čega god.

Kako smo dospeli, tu gde smo? Rečima Ernesta Hemgveja – postepeno, pa naglo.

Na kraju, možda naše društvo jeste visoko polarizovano, ali fascinantno kako svi vole vatromet.

Ako i ti imaš pritužbe na polarizaciju, celu emisiju poslušaj u podcastu.  

I. Miloradov

Možda te još zanima:

.

Dva sata lošeg novogodišnjeg programa

Orden za najbolji novogodišnji program ove godine ide Divi, sa dva meseca identičnih filmova. Zaplet znaš - devojka sa dobrim…

.

Petarde: Praznični teror manjine

Svakog petka ili subote uveče, posebno ako živite u širem centru grada, možete očekivati vatromet. Venčanje, neka gradska svečanost, rođenje,…

.

Šest univerzalno zdravih navika za 2022. godinu

Kada dođete u određene, khm, godine, očekuje se da ste manje-više sredili život. Dakle, u dvadesetim i tridesetim se pretpostavlja…

.

Zašto je problem usvojiti zdravu naviku?

Prvi korak je priznati da imaš problem.  Onda počinje presija: izgledajte i hranite se zdravo, 12 navika uspešnih ljudi, kakva…

.

Zašto ti za posao (ne)treba diploma?

Koliko već slušaš o reviziji diploma u javnom sektoru, o akademskim kvalifikacijama političara, programera i Elona Maska. I baš svi…

.

Stvari nisu kakve deluju u reklamama: Slučaj Crnog petka

Verovati u istinski velike popuste na Crni petak u Srbiji, isto je kao verovati da Deda Mraz donosi poklone za…

  • 18:45 Lampica
  • 19:00 Popodne na O radiju
  • 19:10 Vredi pročitati
  • 19:20 Tehnologija
  • 19:30 Pesma dana

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo