Društvo / Zdravlje
Nema opasnosti od Radona u gradu
"Naš zakon ne propisuje da neko ima obavezu da radi monitoring Radona, već to ostaje samo na nivou preporuke. Monitoring za vrtiće i škole bi morala da kontroliše država ili lokalna samouprava, ali nažalost nije tako, i to ne samo kod nas već i u većem broju zemalja Evrope" - Sofija Forkapić, departman za fiziku Prirodno matematičkog fakulteta
foto: Kanister za merenje količine Radona
Radon je radioaktivni gas bez boje, mirisa i ukusa. Nastaje prilikom raspadanja uranijuma i može da se uvuče u prostorije, kroz pukotine u temeljima ili podrumima zgrada, kao i kroz odvode.
Vojvodina nije podložna povećanoj količini Radona, jer nema stena , a može se očekivati u južnom i istočnom delu Srbije gde ima granitnih stena. Iako Vojvodina nije podložna, uvek postoji određena količina Radona jer se nikad ne zna da li postoji pukotina ili podzemna voda koja nosi ovaj gas sa sobom.
Istraživač na Departmanu za fiziku Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu Sofija Forkapić za portal O radija kaže kako se monitoring obavlja isključivo po preporuci zdravstvenih organizacija i agencija.
- Naš zakon ne propisuje da neko ima obavezu da radi monitoring, već to ostaje samo na nivou preporuke. Monitoring za vrtiće i škole bi morala da kontroliše država ili lokalna samouprava, ali nažalost nije tako, i to ne samo kod nas već i u većem broju zemalja Evrope, navodi Sofija Forkapić i dodaje da se godišnje tri puta proverava nivo Radona u Novom Sadu.
Na godišnjem nivou predviđeno je da se ispita osam mesta u gradu, od kojih uglavnom tri budu osnovne i srednje škole, kao i vrtići. Zavod za izgradnju grada finansirao je monitoring do 2007, a nakon toga monitoring plaća Agencija za zaštitu jonizujućih zračenja
U Novom Sadu je prošle godine poslednji ispitani vrtić bio “Čarolija” u ulici Sonje Marinković, a celokupan broj ikad izmerenih mesta za Novi Sad, od 1992. do 2007. je 400 merenja. Srednja vrednost je bila 92 Bekerela po kubnom metru, a maksimalna 540 Bq/m3 (maksimalna dozvoljena vrednost iznosi 300 Bq/m3) u kući gde nije betoniran temelj, nego postoje samo daske.
Ne treba paničiti, jer je Radon prirodni gas i ima ga svuda oko nas. Količina Radona u stambenim zgradama može da se smanji uz relativno mala ulaganja kao što su zatvaranje pukotina u temeljima zgrada, podovima i zidovima i boljom ventilacijom.
Lea Kotlica