...
TRENUTNO12:45 - 13:00Lampica

Društvo

Tema: Mladi u i oko kulture

09.11.2015.

Znaju da ne znaju

Mladi ne učestvuju dovoljno u kulturi, nisu podrobno informisani o njoj, institucije ne komuniciraju s njima na odgovarajući način, nepovezani su, nezainteresovani, a rešavanje ovog problema zahteva kompleksan društveni angažman, od pojedinaca do vrha Republike. Ipak, u razgovoru s mladima saznali smo da su svesni nevolje u kojoj se nalaze i da kritički posmatraju svoju ulogu u procesu kulturnog opismenjavanja populacije. Ovim povodom razgovarali smo i sa doktorom Dušanom Ristićem, docentom sociologije na novosadskom Filozofskom fakultetu i doktorkom scenskog dizajna i arhitektom Miom David.

.

Istraživanje Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka "Zašto (ni)je mladima lepše sa kulturom" pokazalo je da 80 odsto njih slobodno vreme provodi bez kulture, osam procenata se aktivno bavi kulturnim delatnostima, a svega 0,3 posto ispitanih redovno posećuje kulturne institucije. Slične rezultate dalo je istraživanje Ninamedie o položaju i potrebama mladih iz 2013, sprovedeno na ispitanicima starim od 30 do 65 godina. Čak 68 posto "roditeljskih generacija" smatra da mladi ne učetvuju u dovoljnoj meri u kulturnim aktivnostima, a približno isti broj anketiranih kaže da su mladima kulturni sadržaji nedostupni i da ne poznaju i poštuju kulturu drugih u okruženju. Zagorka Golubović i Isidora Jarić su 2010. u knjizi "Kultura i preobražaj Srbije" došli do zaključka da je aktuelan trend među mladima taj da se bez kulture – može.

Dušan Ristić kaže da su mladi najranjivija i najdinamičnija grupu populacije i kada je kultura u pitanju oni u njoj ne učestvuju dovoljno. Opšti položaj u društvu im je daleko od zavidnog zato što je preduslov za kreativne i kulturne aktivnosti mladih prihod domaćinstva u kom žive.

"Autonomija mladih i participacija u kulturi su uslovljene određenim resursima koji nedostaju. Ako izostavimo novac, postavlja se pitanje kulturne autonomije i sklonosti ka komformizmu mladih i nespremnosti za društvene izazove. Suočavaju se sa društvenim promenama za koje nisu pripremljeni. Drugi je socijalni nivo, pitanje koje se tiče (ne)razvijenosti institucionalnih i formalnih mehanizama organizacije kulturnih dešavanja i kako mlade u tom sklopu posmatrati – kao posebnu ali heterogenu populaciju. Treći nivo je razumevanje priče o mladima i kulturi u okviru globalnih procesa, a ne samo našeg društva. Globalan trend koji ne opada je stalna potreba mladih za informacijama. Zabava i mediji - to je konstanta koja određuje obrazac provođenja vremena, i za stare i mlade."

Sa ovom tezom slaže se Mia David, osoba koja je uzburkala javnost nakon što je smenjena sa mesta v.d. direktora Kulturnog centra Beograda. Po njoj, pad interesovanja mladih za kulturu nije izolovan slučaj nego trend u svetu u kom se kultura sve manje konzumira.

"To je povezano s raznim procesima: poplavom informacija koje se zamenjuju za znanje, sa mešanjem toga šta je stvarnost, šta virtuelni prostor i poplavom rijalitija. Kulturni sadržaji su danas dosadni, nekomunikativni, rađeni su u često starijem ključu gde je potrebno da se izmaknete iz svakodnevnog života da bi učestvovali u tome i konzumirali na pravi način. Rešenje je uvek jedna, ista reč: edukacija. Kao što mislim da je kultura značajnija od ekonomije, mislim da je edukacija značajnija od kulture. 20 godina i više urušavamo obrazovni sistem i tu je najveći problem. Deca više ne čitaju, ni odrasli ne čitaju, nije problem samo u mladima. Radim na fakultetu, u prilici sam da to gledam svakog dana i tu leži šansa. Predajem na dva smera, mnogoljudnom i maloljudnom, ogromna je razlika kada se radi s klasama, vidi se razlika na godišnjem nivou kako deci otvarate interesovanja i menjate ih kao ljude, a u većim grupama je to značajno teže."

dusanristic jpg

Sociolog je skrenuo pažnju na istraživanje o mladima Instituta za društvena istraživanja. Ono polazi od njihovih socijalnih biografija i kada govorimo o problemima prvi je nezaposlenost. Ekonomija direktno utiče na individualne resurse i dostupnost kulture. Što se tiče slobodnog vremena mladih, konstantno postoji potreba za informacijama i zabavom posredstvom medija, a društvenost se koncentriše sve više oko porodice i posla, a sve manje oko izlazaka i druženja.

"Treba istaći da je jedan od pozitivnih trendova u desetak godina smanjenje procenta mladih koji žive kod roditelja. To na prvu ruku predstavlja porast zaposlenosti i društvene uključenosti ali se bojim da je to posledica odliva mozgova. Kada je poligon visoke kulture u pitanju, mogućnost kulturne participacije je neravnomerno raspoređena. U Beogradu je preko polovine mladih tokom protekle godine barem jednom otišlo u pozorište, a u selima preko dve trećine mladih nije posetilo nijednu instituciju kulture. Četvrtina mladih u Srbiji se smatra kulutrno depriviranim, jer u svom mestu nemaju pristup sadržajima koje priželjkuju, mada postoji tendencija da sa porastom obrazovanja raste i zadovoljstvo kulturnom ponudom."

A šta o svemu kažu mladi? Anketa O radija na pitanje "da li učestvujete u kulturnom životu" uključila je osobe iz Novog Sada, Beograda i Vojvođanskih sela i rezultati su nedvosmisleni. Tri momka kao iz topa odgovaraju sa "ne", zato što "živimo u ovakvoj državi da toga nema, jako slabo. A pare bi trebale..." Drugi momak kaže "pa, ne baš", svestan da prilike postoje ali da mnogo propušta jer ne prati dešavanja. Manji mu je problem novac, a veći vreme.

Devojka i momak rekli su nam da ne učestvuju u kulturnom životu iako se trude, "ali nekada nemamo dovoljno sadržaja. Imamo popuste za pozorište kao studenti, možda kada bi bio bolji repertoar." Par koji se iz manjeg mesta doselio u Novi Sad "definitivno mnogo više" učestvuje u kulturi ali ni to nije dovoljno. Najrazboritija i samokritičnija bila je devojka koja nam je kazala da mora pokazati više inicijative i da postoje sadržaji vredni pažnje. Ni njoj novac nije prepreka, "jer ono što ima u Crnoj kući je nešto što ja mogu da platim", dok je naša poslednja sagovornica prosto kazala da bi "mogla više".

Anketa O radija potvrdila je Ristićev stav da je komformizam mladih ključan i upućuje ih na "glavni tok" u kom ljudi ne žele da odskaču od vršnjaka, bez obzira da li su u pitanju kultura, zabava i upotreba digitalnih medija. S druge strane, Mia David je sigurna da bi se povezivanjem kulturnih isntitucija mladima mogli napraviti privlačni sadržaji koju su i te kako privlačni, što nas je dovelo do bolne tačke ovog razgovora – kulturne politike naše zemlje.

"Odgovornost je na svakome od nas, ali i na državi koja nema kulturnu i obrazovnu politiku. Imamo neadekvatne kadrove na rukovodećim pozicijama, delom zbog političkog biranja ili uslova rada koji su takvi da niko ne želi da radi na tim mestima. Slika u kulturnim institucijama je kao u celom društvu - apatični ljudi koje baš briga za to što rade."

I Ristić načelno misli da je našoj zemlji potrebna nova kulturna paradigma ali je problematičan mehanizam kako je stvoriti. Po njemu, država mora podržati i urbanu kulturu i stvaralaštvo, jer su mnogo dinamičniji, daju nove vizije, podsticaje i stvaralaštvo koji "iritiraju" tradicionalizam i komformizam u kulturi. David, opet, upozorava da srpska politička elita ima neku ideju kakva bi kultura Srbije trebala da bude: konzervativna, nacionalna i nazadna, što se odlično vidi na primeru primanja Kosova u UNESKO-a i Muzeja savremene umetnosti čiji tender nije ni sproveden, a kamoli da su radovi počeli.

"Ako me pitate da li su mlade na ovom polju stariji napustili to je delimično tačno, jer  smo mi sami sebe napustili, a mladi su kolateralna šteta. Kada bi u istraživanjima koje pominjete pomerili starosnu granicu sa 30, na 40 ili 50 godina, ta slika ne bi bila značajno različita. Imamo opšte odustajanje ljudi kao posledicu teškog života i apatije. Dok sam četiri i po godine bila u Kulturnom centru delimično smo promenili strukturu posetilaca tako što smo otvorili galeriju za vizuelnu umetnost koja je pokazivala malo drugačiju scenu i to se odmah videlo na publici. Nije teško, samo treba raditi."

miadavid jpg

foto: Ana Kostić

Praktična vizija rešenja problema je po Ristiću da mladi dobiju resurse, da organizacije, udruženja i stvaraoci dobiju adekvatnu podršku sistema i zajednički, organizovano deluju u kulturi "jer ona nije izolovana od tržišta i globalnih procesa."

"Mnogi stvaraoci se neće složiti ali mnogo je važan menaždment u kulturi. Dobra organizacija kulturne prakse i koordinisan rad, u okviru prostornih resursna, poput Kineske četvrti u Novom Sadu, mogu biti jako značajni.“

David je ipak podsetila da "mi nismo predstavnici mejnstrima, već mikrosloja društva, tragovi nečega što je nekada bilo građansko društvo". Ona kaže da politička elita ne vidi problem u tome što deca ne čitaju jer ne čitaju ni sami.

"U tom kontekstu, što se mene tiče - revolucija (smeh), ali mislim da mora da se menja ne samo naše društvo, nego čitav svet. Živimo u političkom trenutku kada je Evropa često kažu - mrtva, i evropske vrednosti su ozbiljno dovedene u pitanje.  Sve što nas je mučilo u našem društvu nije naročito relevantno u odnosu na treći svetski rat koji živimo već neko vreme."

Na koncu, možemo li za opšte dobro upotrebiti elemente agresivnih marketinških kampanja u kulturi, poput Noći muzeja, koje bi približile kulturu mladima i uključili ih? Ristić smatra da u kontekstu medija stvaranje dobro predstavljenog i ponavljanog brenda može uticati na spremnost ljudi da se uključe.

"Ne samo omladina, i stariji mogu vrlo dobro da reaguju na kulturnu ponudu ako je dobro organizovana i medijski predstavljena, promovisana i na krajnjoj liniji – dostupna. Hteli da priznamo ili ne, i cena ima važnu ulogu." Mia David pak mrzi Noć muzeja, iako je "vrlo pametno smišljena inicijativa", zato što je "besmislena i stvara lažnu sliku."

"Svi programi Kulturnog centra su besplatni, a za Noć muzeja treba imati kartu, što je nonsens. To je privatna inicijativa i građani moraju da znaju da plaćaju privatnoj organizaciji da uđu u državne institucije. Ja sam dobar primer da to nisam naučila, uvek mi je bilo žao da dajemo pare za agresivan marketing i kampanje. Ima i boljih načina, odrasli smo na obrazovnom TV programu, kada bi se podigao nivo tog sadržaja imali bi zainteresovaniju publiku. Iz profesorskog rada vidim da mladi ne znaju šta sve postoji, treba im pružiti lepezu i dati da izaberu. A to je naš posao."

Igor Mihaljević

Možda te još zanima:

.

SKCNS poziva u Omladinski teatar

Studentski kulturni centar Novi Sad otvara konkurs za studente Novosadskog univerziteta i sve mlade od 16 do 30 godina. Ukoliko…

.

Gen Z posmatra kako njihovi stariji otkrivaju internet i mimove

Ako pitate starije pripadnike Generacije Z, reći će da u početku beše Fejsbuk. Milenijalci će reći da je postojao i…

.

Preduzetnički klub mladih o turizmu

Treća preduzetnička priča u okviru programa “Preduzetnički klub mladih” koji se realizuje svakog četvrtka tokom marta meseca u Američkom kutku…

.

Konkurs za regionalno partnerstvo mladih

Beogradski centar za bezbednosnu politiku i USAID, u saradnji sa partnerskim organizacijama, otvorili su konkurs za program Regionalno partnerstvo mladih.…

.

Druga strana društvenih mreža: edukativni sadržaji za mlade

U poslednje vreme sve više kreatora se odlučuje da na društvene mreže plasira edukativan sadržaj, koga, sada već poslovično manjka.…

.

Prijava za zelene razgovore

Beogradska otvorena škola nastavlja seriju Zelenih razgovora, tematskih diskusija o zaštiti životne sredine i klimatskih promena. Ovog puta organizuju događaj…

  • 12:00 Pre podne na O radiju
  • 12:30 Album nedelje
  • 12:45 Lampica
  • 13:00 Pre podne na O radiju
  • 13:10 Vredi pročitati

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo