...
TRENUTNO21:00 - 00:00Music Mix by Bea

Društvo

Poslodavci iskorišćavaju neiskustvo mladih

13.08.2015.

Poslodavci ponekad iskoriste period probnog rada, koji najduže može da traje šest meseci, tako što nemaju stvarnu nameru da zaposle ljude, pa nakon isteka ugovora o probnom radu napišu novi konkurs za posao, kažu iz Kancelarije za besplatnu pravnu pomoć.

.

Lanac marketa Idea objavio je konkurs za posao preko Nacionalne službe za zapošljavanje, za koji se kasnije ispostavilo da je stručna praksa. Prvi krug je bio sa CV-jem, u drugom, koji je trajao četiri sata, kandidati su radili test inteligencije iz pet delova i test ličnosti od 200 pitanja. Izabranik je prva tri meseca trebalo da radi besplatno, druga tri meseca za 10.000, a poslednja tri za 20.000 dinara. Tek nakon devet meseci bi poslodavac razmotrio da li će zaposliti kandidata. Posao je iz arhitektonske struke i podrazumevao je rad na terenu, premeravanje i crtanje objekata.

"Preozbiljan je i prezahtevan posao, pretpostavljam da se radi i više od osam sati dnevno, jer se radi na terenu i takav posao treba ozbiljno da bude plaćen. Takođe, nakon devet meseci ne postoji garant da će kompanija da te zaposli – ne zato što se možda nećeš dobro pokazati, već oni mogu konstantno da objavljuju konkurs u krug i da na kraju nikoga ne zaposle, a da imaju radnu snagu za džabe", kaže za O radio arhitektkinja Dragana Ćiprijanović, koja je nakon poslednjeg intervjua za posao, kada je saznala uslove, odustala od konkursa.

S obzirom na to da se radi o stručnoj praksi, izabranici konkursa potpisuju ugovor o stručnom osposobljavanju i usavršavanju, a Zakonom o radu poslodavac može da dâ nadoknadu, ali ne mora.

Radnici mogu da zaštite svoja prava preko Inspekcije rada, u slučaju kršenja prava iz radnog odnosa ili Poreske uprave, u slučaju neuplaćivanja doprinosa. Takođe, postoji i Kancelarija za besplatnu pravnu pomoć, gde građani lako mogu da, pozivom na broj 0700 500 500, saznaju na koji način mogu da zaštite svoja prava.

"U dosadašnjem radu naše Kancelarije nismo imali slučajeve zloupotrebe volontiranja, ali postoje zloupotrebe probnog rada koji je predviđen Zakonom o radu. Nakon isteka ugovora o probnom radu, radnik dobija obaveštenje da nema radne sposobnosti i prestaje njegov ili njen radni odnos", kaže menadžer pravne službe Kancelarije za besplatnu pravnu pomoć Borivoje Đorđević.

Republički zavod za statistiku objavio je starosnu tabelu zaposlenih i nezaposlenih u Srbiji. Nezaposlenih od 15 do 19 godina ima 58,5%, u grupi 20-24 godine 45,7% i 25-29 30,9 odsto.

tabela png

Prema Nacionalnoj strategiji zapošljavanja, mladi spadaju u kategoriju koja teško dolazi do zaposlenja, pa prihvataju posao samo na osnovu obećanja poslodavca i ne poznaju razliku između volontiranja, prakse i radnog odnosa sa periodom probnog rada, kažu iz Kancelarije za besplatnu pravnu pomoć. Često se dešava da mladi prvo volontiraju, pa ako se pokažu kao dobri, poslodavci ih zaposle.

"Javnost brka pojmove volontiranja, stručne prakse i radnog odnosa sa periodom probnog rada, a poslodavci to znaju da iskoriste. Volonter nije neko ko radi na poslovima za koje inače treba da postoji plaćena osoba i volonter ne bi smeo da volontira u slučaju da mu je obećan posao nakon toga. Volontiranje je dobrovoljno angažovanje osobe u cilju doprinošenja nekom opštem javnogm dobru", kaže Ana Pećarski iz Kancelarije.

Organizacije civilnog društva su inicirale formiranje radne grupe koja će analizirati Zakon o volontiranju i ukoliko je potrebno izmeniti ga ili napisati novi.

Međutim, na zapošljavanje utiče i poreska politika sa visokim nametima.

"Imamo previše administracije, a fiskalni i parafiskalni nameti su toliko visoki da se poslodavcima skoro ne isplati da osnuju firmu. U mlade još treba i da uložimo vreme i novac da ih obučimo za rad, što je uobičajeno, ali treba i to uračunati, pored poreza i doprinosa koje plaćamo oko 65 odsto, što je i za zemlje regiona visoko", kaže predsednik Unije poslodavaca Vojvodine Stanko Krstin.

"Mladi se od ostalih radnika razlikuju pre svega po visokom nivou energije i motivacije koje nose sa sobom, a specifični su u smislu znanja i iskustva koje nose. Kroz naše programe primetili smo da određeni broj mladih, u momentu kada shvate da teorijsko znanje sa fakulteta i ono što im je potrebno na poslu nisu u saglasnosti, postanu razočarani", kaže trener i saradnica u oblasti ljudskih resursa Jelena Jeremić iz H.art konsultantske kuće i dodaje da su mladi spremni da uče i daju više nego što se očekuje od njih.

Jedan od onih koji je dao sve od sebe, učio i uspeo da nađe dobar posao je i Igor Mateković, koji je volontirao u jednoj novosadskoj štampariji.

"Umesto da učim posao, tamo sam radnicima kupovao burek. I ono malo zadataka koje su mi davali nisam znao da li sam dobro uradio jer nije bilo fidbeka. Kasnije sam radio za minimalac od celih 8.000 dinara u kompaniji koja se bavi internet marketingom, gde sam mnogo naučio ali sam se ubijao od posla.

Tih šest meseci za 8.000 dinara bilo je mučno, ali srećom, roditelji su imali razumevanja pa su me i dalje izdržavali. Nakon toga je početna plata bila 40.000 dinara. Sada sam još napredovao, ali sam sve vreme morao mnogo da učim, ponekad i satima nakon posla", kaže za O radio Mateković.

Ukoliko ste podstanar i nemate roditelje koji mogu da vas izdržavaju, onda ste osuđeni da živite sa njima, o čemu smo pisali i ranije.

Jasna Žugić 

Možda te još zanima:

.

SKCNS poziva u Omladinski teatar

Studentski kulturni centar Novi Sad otvara konkurs za studente Novosadskog univerziteta i sve mlade od 16 do 30 godina. Ukoliko…

.

Gen Z posmatra kako njihovi stariji otkrivaju internet i mimove

Ako pitate starije pripadnike Generacije Z, reći će da u početku beše Fejsbuk. Milenijalci će reći da je postojao i…

.

Preduzetnički klub mladih o turizmu

Treća preduzetnička priča u okviru programa “Preduzetnički klub mladih” koji se realizuje svakog četvrtka tokom marta meseca u Američkom kutku…

.

Konkurs za regionalno partnerstvo mladih

Beogradski centar za bezbednosnu politiku i USAID, u saradnji sa partnerskim organizacijama, otvorili su konkurs za program Regionalno partnerstvo mladih.…

.

Druga strana društvenih mreža: edukativni sadržaji za mlade

U poslednje vreme sve više kreatora se odlučuje da na društvene mreže plasira edukativan sadržaj, koga, sada već poslovično manjka.…

.

Prijava za zelene razgovore

Beogradska otvorena škola nastavlja seriju Zelenih razgovora, tematskih diskusija o zaštiti životne sredine i klimatskih promena. Ovog puta organizuju događaj…

  • 19:45 Prava stvar
  • 20:00 Superoperater
  • 21:00 Music Mix by Bea

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo