...
TRENUTNO06:00 - 11:00Music Mix by Bea

Društvo / Intervju

Srpski naučnik izrađuje satelite za svemir

04.05.2016.

Nekadašnji student, a sada rocket scientist, Nemanja Jovanović trenutno je na doktorskim studijama na Aalto univerzitetu u Espou, u Finskoj, gde usavršava znanje iz svemirske robotike. Takođe je deo tima koji izrađuje dva finska nano-satelita: Aalto-1 i Aalto-2, koji bi trebalo da budu lansirani krajem leta. O radio je razgovarao sa ovim mladim naučnikom i saznao šta tačno rade ti sateliti, ali i kako funkcioniše finski univerzitet.

.

Otvorio si kompaniju za izradu malih satelita koji će ići u svemir, šta će ti uređaji tačno da rade?

Cilj tih uređaja zavisi od potrebe klijenata. Mi pružamo usluge izrade satelita od početka koncepcije misije do samog vođenja. Ti sateliti mogu da vrše naučne misije, ili uspostavljaju komunikaciju tako da sateliti mogu međusobno da komuniciraju ili sa stanicama na Zemlji, jer bez toga ne bi bili korisni. Jedna misija u čijoj studiji učestvujemo je poseta asteroida od strane NASE i  evropske svemirske agencije ESA. Cilj misije je da dok NASA-ina sonda pri velikoj brzini udara u asteroid u to vreme ESA-in satelit kruži oko i vrši meranja. Postoji opcija da se njemu pridruže dva manja satelita i mi ćemo možda izraditi jedan od ta dva.

Kakva je procedura da se dođe do jednog operativnog satelita?

Potrebno je proći nekoliko faza, prva je najosnovnija i podrazumeva koncepciju misije. Mora se znati za šta se satelit pravi. U odnosu na misiju treba svaki detalj isplanirati zbog specifičnog svemirskog okruženja. Potrebno je odraditi mnogo provera, a najveći problem je to što ne možemo u potpunosti da repliciramo svemirsko okruženje na Zemlji i zbog toga ne možemo da imamo tačne promene, nego aproksimiramo mnoge stvari. Nakon toga sledi lansiranje i postavljanje satelita u orbitu, pa zatim vršimo vođenje misije.

Godinama si učestvovao na Euro robot takmičenjima, na koji način te je to oblikovalo?

Donelo mi je mnogo praktičnog rada. Uglavnom, dok su drugi studenti učili teoriju i na vežbama radili pripremljene zadatke, ja sam na takmičenju imao probleme koje sam morao da rešavam sa praktične strane. Tu sam naučio dosta toga o biranju prioriteta i poštovanju rokova. Primetio sam da dok su drugi studenti bili željni prakse, ja sam na kraju više voleo teoriju.

nemanja jovanovic 2 jpg

Sada se baviš svemirskom robotikom, a počeo si još u srednjoj školi da radiš mnogo toga u vezi sa elektronikom i programiranjem. Međutim u jednom trenutku si imao izlet na seminar antropologije u Petnici, da li ti je to pomoglo da napreduješ?

Jeste, to iskustvo posmatram kao vrlo važan momenat u obrazovanju, jer sam do tad bio okrenut matematici i fizici. Na početku nisam znao šta me očekuje i na kraju sam video potpuno drugačiji pristup rešavanju problema. Tako da, iz tog iskustva sam počeo više da se interesujem za širinu znanja umesto detalja. Mislim da me je to dovelo do ove pozicije, gde je vrlo bitna širina u znanju. Zadužen sam za čitavu koncepciju i izradu satelita i moram da razumem svaki aspekt.

Trenutno si u pregovorima da radiš na projektu razvoja multimedijalnog satelita povodom stogodišnice finske nezavisnosti. Kako bi misija trebalo da izgleda?

Koncept misije je u suštini PR kampanja. S obzirom na to da se slavi 100 godina finske nezavisnosti, treba da napravimo satelit za godišnjicu zbog njihove podrške nauci i tehnologiji. Mi ćemo iskoristiti virtuelnu tehnologiju da pokušamo da damo ljudima priliku da iskuse kako je biti u svemiru. Posmatraće Zemlju u realnom vremenu zatim Mesec, zvezde i to bi trebalo da bude jedan veliki test i sa tehnološke strane, jer ćemo videti koliku razmenu podataka možemo da postignemo.

Koliko je različit odnos države ka nauci u Finskoj u odnosu na Srbiju?

Ovde postoji nacionalna organizacija koja se bavi finansiranjem naučnog rada. U Finskoj je jako bitan napredak u tehnološkom smislu i na ovaj način su imali dosta uspeha. Prvenstveno sa Nokiom koja je dugi niz godina bila najuspešnija kompanija za mobilnu tehnologiju. Osim ove državne institucije, postoji i fabrika Design factory koja je otvorena svim studentima i svi koji imaju ideju mogu da odu i da ostvare to, ali da dobiju i pomoć od iskusnijih kolega. Takođe postoji i startap sauna, koncept je da dođete u saunu i pričate o idejama za startape.

nemanja jovanovic 1 jpg

U čemu je razlika između novosadskog i finskog univerziteta?

Svaki student ima veliku slobodu u sastavljanju programa studiranja. Puno pomoći dobijaju od asistenata, neka pravila moraju da se poštuju, ali je sloboda široka. Dok sam studirao mogao sam osim svog programa da pohađam i neka druga predavanja i to se uvek podsticalo. Na kraju sam imao gomilu predmeta koje nisam položio, ali mi je samo slušanje bilo dovoljno. Ovih dana studenti organizuju manifestaciju BATU, koja podrazumeva gomilu studentskih zanimacija i aktivnosti. Interesantno je što su ove godine odlučili da obore svetski rekord u veličini saune. Do sada je rekord držala Nemačka, a Finci su morali da preuzmu nazad ovaj rekord. Tako da ovih dana imamo najveću saunu na svetu u samom kampusu.

Jasna Žugić

foto: rt-rk.uns.ac.rs

Možda te još zanima:

.

Konkurs za mlade pesnike

Ustanova Narodno pozorište Timočke krajine – Centar za kulturu "Zoran Radmilović" iz Zaječara rasipisuje konkurs za učešće na 37. Festivalu…

.

I književnost može da bude zabavna

Za razliku od većine svojih vršnjaka, koji gotovo svakodnevno snimaju i objavljuju razne video sadržaje uglavnom iz domena mode, kuvanja,…

.

Gugl "uči srpski" i postaje sve tečniji

Srpski jezik je prvi na teritoriji zapadnog Balkana koji je dobio TTS (Text-To-Speech) sintetizator za Google Translate

.

Japansko-srpski festival filma za vikend u Novom Sadu

Briga – osećaj koji nas trenutno obuzima, misao koja je obojila našu svakodnevicu i kao takva, u ovim specifičnim okolnostima…

.

Emotikoni polaze u školu

"Objasnite emotikon sa slike u prosto proširenoj rečenici". Vrlo je moguće da bi ovakva rečenica mogla da se nađe u…

.

Botovi i trolovi mrse konce

Ako ste aktivni tviteraš, sigurno ste se mnogo puta susreli sa komentarima botova i trolova. Osim na Tviteru, njihove opaske…

  • 00:00 Music mix by Anja
  • 06:00 Music Mix by Bea
  • 11:00 Y2K
  • 12:00 Za i protiv

Anketa

U kojoj formi najčešće pratite Oradio?

Oradio logo